Kroz eTwinning projekt Živimo održivo učenici zanimanja ekonomist su se pod mentorstvom nastavnice Nikoline Deak Mucko, učenici gimnazijskih razreda pod mentorstvom nastavnika Krunoslava Turkovića i učenici zanimanja kuhar uz mentoricu Marijanu Radić bavili tematikom potrošnje plastičnih vrećica i utjecajem istih na živi svijet oko nas.
Plastika je materijal bez kojeg je danas gotovo nemoguće zamisliti život, a najraširenija je jednokratna plastika (plastične boce, slamke, štapići za uši), plastična ambalaža za prehrambene proizvode te plastične vrećice.
Veliki ekološki problem predstavlja neadekvatno zbrinjavanje otpada i razlaganje plastike u manje komadiće – mikroplastiku koju možemo pronaći svugdje u okolišu kao i ljudskom i životinjskom organizmu.
Kako bi smanjili količinu plastičnog otpada neke su države uvele potpune zabrane korištenja jednokratnih plastičnih vrećica, dok su druge, poput Hrvatske uvele naplatu vrećica. Često se na prodajnim mjestima ističe vidljivo upozorenje o racionalnom korištenju vrećica: „Vrećice koristite štedljivo“.
Kroz projekt smo uz prezentacije učenika o proizvodnji plastike, uporabi plastičnih vrećica, narušavanju kakvoće okoliša pri neadekvatnom zbrinjavanju plastičnih vrećica proveli i dvije različite anketa o korištenju plastičnih vrećica i prikazali rezultate online anketnog istraživanja provedenog među nekim učenicima Srednje škole Vrbovec i među sugrađanima Vrbovca. Cilj anketnih ispitivanja je bio utvrditi uporabu plastičnih vrećica pri kupnji namirnica kao i stavove potrošača o plastičnoj ambalaži za hranu. U jednoj anketi je sudjelovala 53 ispitanika. Tu su anketu osmislili učenici 2.e razreda zanimanja kuhar uz mentorstvo nastavnice Marijane Radić. Istraživanje je pokazalo kako je većina ispitanika svjesna opasnosti plastičnog otpada za okoliš te kako u velikoj mjeri koriste platnene vrećice umjesto plastičnih. Drugu su anketu pripremili učenici 4.b razreda gimnazijskog smjera na satu vjeronauka pod mentorstvom nastavnice Nikoline Deak Mucko. U drugoj anketi je sudjelovalo 126 ispitanika, a rezultat je pokazatelj da u Hrvatskoj kao i u ostalim državama još nema alternativne zamjene za većinu plastične ambalaže pa se ispitanici prvenstveno oslanjaju na praktičnost i dostupnost ambalaže, a tek onda na ekološku prihvatljivost.
Pogledajte naše radove u prilogu koji slijedi na poveznici.
