Čep za lijek

Čep za lijek

Nikolina Deak-Mucko, dipl. teolog

U Srednjoj školi Vrbovec u suradnji s Udrugom oboljelih od leukemije i limfoma završili smo projekt „Plastičnim čepovima do skupih lijekova“.  Projekt smo proveli u razdoblju od  9. ožujka do 21. lipnja 2024. te od 9.rujna do 18. listopada 2024.

Projektom smo željeli potaknuti učenike i djelatnike na solidarnost i požrtvovnost kroz aktivno sudjelovanje u akciji promičući vrijednosti zajedništva i brige za druge te razvijanje empatije.

Cilj projekta je novcem prikupljenim od reciklaže sakupljenih čepova (sa boca, omekšivača, deterdženta…) te plastičnih poklopčića  sufinancirati nabavu skupih lijekova, medicinskih pomagala i pomoći u liječenju  članova Udruge.

Čepovi smo sakupljali u platnenim vrećicama sašivenim u našoj učeničkoj zadruzi Vida, a postavljenim po  holu škole te staklenkama po učionicama. Ovom projektnom akcijom potaknuli smo sudionike na razmišljanje o važnosti očuvanja okoliša i održivog razvoja te odgovornije ponašanje prama otpadu.

Nositelji projekta Nikolina Deak-Mucko, dipl. teolog i Krunoslav Turković, prof. geografije sakupljaču GKP ČAKOM d.o.o. dostavili su 22. listopada 80 kg čepova.

Zahvaljujemo gospodinu Emilu Viboviću koji nam je pomogao da se uključimo u rad Udruge, gospođi Jeleni Mucko, ravnateljici Crvenog križa Vrbovec za ustupljeni prijevoz do odredišta, gospodinu Krunoslavu Sohori, rukovoditelju komunalnih usluga na doniranim vrećama za plastiku, svim učenicima i djelatnicima SŠ Vrbovec na uključivanju u projekt te ravnateljici Dubravki Borko na podršci.

 Portreti hrvatskih književnika

 Portreti hrvatskih književnika

Autor teksta: Simona Košnjak, prof.

Učenici 3.e razreda prisustvovali su kreativnoj radionici izrade portreta hrvatskih književnika u sklopu Erasmus+ projekta “Obojene misli”. Portrete su izradili kombiniranom tehnikom (kolaž+flomasteri). Radionicu je osmislila Simona Košnjak, nastavnica Likovne umjetnosti, povodom Mjeseca hrvatske knjige. Nastavnica je ujedinila radove u virtualnu izložbu koju možete pogledati u prilogu.

Virtualna izložba: https://www.artsteps.com/view/6714cef9b1da024b958abd0b 

Zatim skenirajte QR kod i pokušajte odgonetnuti koga prikazuje koji portret. 

Svjetski dan debljine – 4.3.2022.

Autor teksta: Marijana Radić, prof.

Svake se godine 4. ožujka obilježava Svjetski dan debljine. Debljina je jedna od najvećih javnozdravstvenih briga na tlu Europe. Debljina ili pretilost je ozbiljan zdravstveni problem jer dovodi do vodećih kroničnih oboljenja čovjeka. Debljina je čimbenik koji dovodi do bolesti krvožilnog sustava, dijabetesa, mentalnih poremećaja. Djelovanjem na prevenciju debljine djeluje se i na sve ostale vodeće uzroke smrti u čovjeka.
Uzroci debljine su različiti, postoje mnogi čimbenici koji dovode do debljine. Sjedilački način života, smanjena tjelesna aktivnost, hrana bogata energijom, zaslađeni napitci sve to dovodi do nakupljanja prekomjerne mase kod odraslih ali i kod djece. 
Učenici 1.e razreda zanimanja kuhar i konobar uključeni su u eTwinning projekt Zdrava hrana svakog dana pod mentorstvom nastavnice Marijane Radić i u sklopu projektnih zadataka bave si i problematikom pretilosti i preuhranjenosti učenika osnovnih i srednjih škola. Tijekom projekta nastoji se razvijati svijest učenika o hrani kao osnovnoj životnoj potrebi, o zdravoj i uravnoteženoj prehrani te o problemima gladi u suvremenom svijetu. Zabrinjavajuća je pretilost djece koja je u alarmantnom porastu u Hrvatskoj i u svijetu. Hrvatska je sedma u Europi po stopi djece s prevelikom tjelesnom masom. Samo 56% djece doručkuje tijekom tjedna, 76% ih ne jede dovoljno povrća, a 66% voća, dok se tjelesnom aktivnošću svakog dana bavi samo 30% dječaka i 17% djevojčica.
Poticanjem pojedinca na promjene životnog stila i smanjenja tjelesne mase, poticanjem tjelesne aktivnosti, hodanjem najmanje 30 minuta dnevno, smanjenjem vremena provedenog pred televizijskim ekranima, računalima ili za igricama na mobilnim uređajima te konzumiranjem pravilne i raznovrsne prehrane može se pozitivno utjecati na poboljšanje zdravlja i podizanje kvalitete života. Učenici 1.e pripremili su prezentacije vezane na temu pretilosti i obilježavanja Svjetskog dana debljine te anketni upitnik na koji svaki pojedinac može odgovoriti kako bi se vidjelo stanje prehrambenih navika, sve to možete pogledati u prilogu.

Internacionalni kongres slastičarstva

Autor teksta: Denis Poznovija, prof.

Dana 15. listopada svake godine održava se internacionalni kongres slastičarstva. Kao i do sada, tako i ove godine, 13. po redu kongres se održao u hotelu Well u Tuheljskim Toplicama. Na kongresu u pratnji prof. Denisa Poznovije sudjeluju učenici 3.e razreda – Marcela Klarić, Nikol Palijan i Bruno Bošnjak. Učenici u školi pripremaju suhe prhke kolačiće koje su izložili stručnom žiriju na degustaciju. Pripremili su zvjezdice sa džemom od marelice, pitu od maka te medvjeđe šape. Uz natjecateljski dio slušali smo brojna pedavanja na temu smrzavanja jagodastog voća, medičari i tehnologija proizvodnje licitara i štetnosti teflonskog posuđa ali i druge. Uz predavanja sudjelovali smo u brojnim degustacijama hrvatskih kolača ali i radionicama o izradi medenjaka i licitara, kolača i torte od mrkve na australski način te najzanimljivije radionice o pripremi japanske slastice po nazivu “Daifuky mochi “. Učenicima se najviše svidjela Maki koja je pripremila mochije koji se rade od rižinog brašna a punjenje koje je pripremila je bilo od azuki graha, macha čaja (zelenog čaja) te od banane i čokolade koje ona ljupko naziva bananko. Predsjednik kongresa nas je pozdravio te pozvao do godine na idući kongres na istom mjestu i u isto vrijeme.

Terenska nastava 1.abm u Hrvatskom zagorju

Terenska nastava 1.abm u Hrvatskom zagorju

Autor teksta: Dijana Miklin, prof.

Dana 16. listopada učenici 1.abm bili su na terenskoj nastavi u Hrvatskom zagorju, posjetili su Muzej krapinskih neandertalaca u Krapini, obišli cijeli kompleks tvrtke Prostoria u Svetom Križu Začretju i aktivno sudjelovali u Parku znanosti u Oroslavju. U pratnji učenika bile su nastavnice Simona Košnjak, Sanja Lugarić, Dijana Miklin i Maja Miletić. Cilj terenske nastave bio je proširiti i produbiti znanja iz područja biologije, povijesti, geografije, tehničke mehanike i fizike te uvidjeti kako se različite znanosti nadopunjuju i isprepliću, ali i povezati učenike različitih razreda u zajedničkim aktivnostima što je jedan od ciljeva Erasmus+ projekta “Obojene misli”. Ideja i ciljevi terenske nastave u potpunosti terenske nastave u potpunosti su ostvareni, učenici su učili na terenu, družili se i dobro zabavili pritom.

Skip to content