Međunarodni dan kuhara i konobara

Međunarodni dan kuhara i konobara

Dvadesetog listopada svake godine kuhari i konobari diljem svijeta obilježavaju Međunarodni dan kuhara i konobara, organiziraju radionice, predavanja, pripremaju različite delicije. Naši kuhari, uz podršku nastavnika kuharstva Zdravka Benedika, te konobari uz podršku svoga nastavnika Mladena Lusavca pripremili su različite delicije koje smo imali priliku kušati. Glavni cilj obilježavanja ovog datuma, značajnog u gastronomskom svijetu, je promoviranje same struke  i podsjetnik  kako kuhari i konobari imaju važnu ulogu u svakodnevnom životu i kako od sasvim običnih namirnica mogu napraviti prava mala remek djela koja razveseljavaju sve koji ih konzumiraju. Dragi naši učenici i učenice kao i nastavnici sretan vam vaš dan!

DAN KRAVATE U SŠ VRBOVEC

DAN KRAVATE U SŠ VRBOVEC

Autor teksta: Krunoslav Turković,prof.

Dana 18.10.2023. godine obilježili smo Dan kravate u RH.
Potaknuti predmetnim kurikulumom geografije u 4. razredu gimnazije (obilježjima nacionalnih identiteta) i činjenicom da pripadamo naciji po čijem ukrasnom i modnom detalju prepoznaju u cijelom svijetu, kao i činjenici da je kravata izvorni hrvatski proizvod, dio našeg kulturnog i povijesnog naslijeđa, da dolazi od riječi Croata (Hrvat) i da tu činjenicu ne spori nitko na svijetu, naši učenici i djelatnici škole rado su se odazvali obilježavanju toga dana.

Hrvatsko podrijetlo kravate

U vrijeme Tridesetogodišnjeg rata u 17. stoljeću (1618.-1648.), hrvatski vojnici posvuda na glasu kao iznimni ratnici, pristupili su francuskoj kraljevskoj vojsci. Pored vojne vještine odlikovali su se i jednim detaljem. Nosili su rupce omotane oko vrata. Taj rubac zavezan u čvor brzo se proširio i kao modni detalj te preuzima etničko ime: naziv za narod – Cravates (Croates, Hrvati) postaje i naziv za predmet – kravatu.

Hrvatsko podrijetlo kravate, utemeljeno na povijesnim, etnološkim i etimološkim činjenicama, potvrđuju domaći i svjetski znanstveni izvori. Primjerice, francuska monografija Le Grande historie de la cravate (autor Francois Chaille, naklada Flammarion, Pariz 1994.), obrazlaže i izričito potvrđuje hrvatsko podrijetlo kravate. 
Enciklopedia Britannica uz imenicu cravat navodi kako je nastala od Crabate, Cravate, Croatian i pojavu kravate datira sa 1656. godinom.
Talijanska monografija Miss Cravatta, izdana 1996. u Comu, najpoznatijem europskom i svjetskom centru za proizvodnju kravata, pojavu kravate nedvojbeno povezuje uz dolazak hrvatskih konjanika u vrijeme Luja XIV. itd. Pitanje (i ispravan odgovor) o hrvatskom podrijetlu kravate sve češće se postavlja i na TV – kvizovima u Japanu, Turskoj, Njemačkoj, Italiji i drugim zemljama.
Slikoviti rupci naših vojnika u Tridesetogodišnjem ratu preuzeti su iz hrvatske pučke nošnje. U hrvatskoj tradicijskoj kulturi ima čak četrdesetak muških i dvadesetak ženskih narodnih nošnji, u Hrvatskoj i drugim krajevima gdje žive Hrvati, koje kao obvezni element imaju čvorovani rubac – kravatu. (Izvor: Tomislav Šola; Academia cravarica)

Više pogledajte na poveznici:

https://view.genially.com/652d796400c9f300108d297b/interactive-image-dan-kravata-2023

Dani Erasmusa

Dani Erasmusa

Srednja škola Vrbovec obilježava 13. i 14.10.2023. Dane Erasmusa (Erasmus Days) prigodnom on line izložbom posvećenom Erasmus+ projektu Školska motiva(k)cija koji je započeo 1.listopada 2022. i traje do 2. siječnja 2024. Dani Erasmusa održavaju se sedmu godinu za redom u cijelom svijetu. Tema ovogodišnjih Dana Erasmusa je Europska godina vještina. Na linkovima na interaktivnoj slici možete vidjeti etape našeg Erasmus+ projekta te sadržaje i ishode provedenih aktivnosti. 

https://view.genial.ly/63fb8c31fcda4600185cbe4d

Svjetski dan mentalnog zdravlja 10. listopada 2023.

Svjetski dan mentalnog zdravlja 10. listopada 2023.

Autor teksta: Ivana Marijanović, stručna suradnica pedagoginja

Teskidani-768x432

Mentalno zdravlje kao univerzalno ljudsko pravo!

U utorak, 10. listopada 2023. godine po 70. put diljem svijeta obilježit će se Svjetski dan mentalnog zdravlja. Pozivamo sve učenike i djelatnike škole da taj dan stave zelenu vrpcu u znak podrške svim osobama koje pate od različitih psihičkih tegoba i poremećaja.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije procjenjuje se kako u svijetu 25% osoba boluje od različitih mentalnih poremećaja (SZO, 2022). Najčešći poremećaji su anksiozni i depresivni poremećaji i to bez obzira na spol i dob.
Većina nas zna koji liječnik specijalist je zadužen za koju vrstu tjelesnih tegoba te će se većina nas u slučaju da nas nešto boli bez problema javiti liječniku. Kad se radi o našem mentalnom zdravlju, nažalost, nije uvijek tako. Mnogi od nas izbjegavaju potražiti adekvatnu pomoć kad se radi o našem mentalnom zdravlju, što zbog srama, što zbog neznanja, a često i jer je u mnogim zemljama pružanje skrbi i pomoći osobama koje pate od mentalnih poremećaja ograničeno ili neadekvatno.
Ovogodišnji slogan Svjetskog dana mentalnog zdravlja: Mentalno zdravlje kao univerzalno ljudsko pravo!
Dan mentalnog zdravlja podsjeća nas na ključnu ulogu koju mentalno zdravlje igra u našim životima i društvu u cjelini. Zajedno možemo raditi na stvaranju svijeta u kojem se mentalno zdravlje cijeni, štiti i promiče. Važno je da znate da se uvijek možete nekome povjeriti, bilo da se radi o vama bliskim kolegama iz razreda, nastavnicima, roditeljima, a ponajprije u pedagošku službu jer su naša vrata za vas uvijek otvorena.

Primjeri dobre prakse najbolja su motivacija za učenike

Asemo 4

Terenska nastava 3. razreda CNC operatera SŠ Vrbovec u tvrtki za automatizaciju industrijskih postrojenja ASEMO nastavak je njihove uspješne suradnje te odličan način povezivanja formalnog i neformalnog učenja.

– Osim stjecanja uvida u rad ovakve firme, učenici su također imali priliku vidjeti kako su spojene i puštene u rad višeosne robotske ruke u automatiziranu montažnu liniju, čime se postigla bolja učinkovitost, preciznost i brzina rada. Pokazano im je kako sustav može složiti potrebni komad u samo nekoliko sekundi. To im se posebno svidjelo jer su mogli vidjeti uživo kako radi sustav automatizacije. Ovakav neformalni način učenja i povezivanje s tržištem rada izuzetno je koristan za strukovno obrazovanje koje treba što više biti orijentirano prema učenju temeljenom na radu, kaže prof. Maja Miletić koja je zajedno s prof. Ivanom Hrabrićem bila u pratnji učenika.

Skip to content