Autor teksta: Marijana Radić, prof. i Nikolina Deak-Mucko, prof.
Treću godinu za redom učenici Srednje škole Vrbovec, naši kuhari i konobari te članovi učeničke zadruge Vida obilježili su Dan jabuka. Svjetskim danom jabuke informira se potrošače o dobrobiti korištenja jabuke u prehrani. Jabuka se smatra najzdravijim voćem i zato zasluženo nosi naziv „kraljica voća“. Svjetski dan jabuka obilježava se 20. listopada, a prvi puta je obilježenu Londonu 1990. godine s ciljem promicanja njenih zdravstvenih kvaliteta i demonstracije mnogobrojnih sorti jabuke koje se u Engleskoj uzgajaju. Jabuka je predstavljena kao simbol fizičke, kulturne i genetske raznolikosti koju je neophodno očuvati. S vremenom su tradiciju obilježavanja Dana jabuka i drugdje u svijetu prihvatile mnoge škole, restorani, organizacije i udruge promičući na taj način važnost jabuke u zdravlju i prehrani ljudi. Svjetska proizvodnja jabuka iznosi oko 7 milijuna tona. Najveći svjetski proizvođač jabuka je Kina ( 44 milijuna tona), potom zemlje EU ( 10,7 milijuna tona), SAD ( 4,7 milijuna tona), Turska (2,8 milijuna tona) i Indija (2,3 milijuna tona). U 2019. godini ukupno je u Hrvatskoj proizvedeno 68 tisuća tona jabuka, dok se procjenjuje da će 2023. godine biti proizvedeno oko 65 tisuća tona jabuka. Jabuka je prvi proizvod koji se našao na policama hrvatskih trgovina sa oznakom „Dokazana kvaliteta – Hrvatska“, čime se potrošačima garantirana kupnja jabuke domaćeg podrijetla. Samo jedna jabuka mase oko 200 grama sadrži oko 104 grama ugljikohidrata, 5 grama vlakana, 10% dnevne potrebe vitamina C, 6% dnevne potrebe bakra, 5% dnevne potrebe kalcija, 4% dnevne potrebe vitamina K. Ista ta količina jabuke osigurava 2 – 5% dnevne doze vitamina E, B1 i B9. Sadrži mliječnu, limunsku i jabučnu kiselinu koje pomažu u procesu probave. Povodom Svjetskog dana jabuka učenici su pripremili pite i savijače od jabuka uz mentorstvo stručnog učitelja kuharstva Zdravka Benedika i Denisa Poznovije, a proizvode su naši zadrugari uz koordinaciju profesorice Nikoline Deak-Mucko ponudili građanima, na štandu, u centru Vrbovca.
Zanimljivosti: Isaac Newton došao je na ideju o gravitaciji nakon što mu je, dok je sjedio u voćnjaku, na glavu slučajno pala jabuka. Promatranje jabuke koja pada okomitom putanjom potaknula ga je na razmišljanje o tome što utječe na predmete da padaju pravom linijom prema tlu. Ime Adamova jabučica, potječe od priče o Adamu kome je, nakon što je zagrizao jabuku u Raju, komad voćke ostao zaglavljen u grlu. Neovisno o podrijetlu naziva, izbočenje karakteristično za muške vratove nije povezano s jabukom, već je riječ o hrskavici s prednje strane grkljana.
Dvadesetog listopada svake godine kuhari i konobari diljem svijeta obilježavaju Međunarodni dan kuhara i konobara, organiziraju radionice, predavanja, pripremaju različite delicije. Naši kuhari, uz podršku nastavnika kuharstva Zdravka Benedika, te konobari uz podršku svoga nastavnika Mladena Lusavca pripremili su različite delicije koje smo imali priliku kušati. Glavni cilj obilježavanja ovog datuma, značajnog u gastronomskom svijetu, je promoviranje same struke i podsjetnik kako kuhari i konobari imaju važnu ulogu u svakodnevnom životu i kako od sasvim običnih namirnica mogu napraviti prava mala remek djela koja razveseljavaju sve koji ih konzumiraju. Dragi naši učenici i učenice kao i nastavnici sretan vam vaš dan!
Dana 18.10.2023. godine obilježili smo Dan kravate u RH. Potaknuti predmetnim kurikulumom geografije u 4. razredu gimnazije (obilježjima nacionalnih identiteta) i činjenicom da pripadamo naciji po čijem ukrasnom i modnom detalju prepoznaju u cijelom svijetu, kao i činjenici da je kravata izvorni hrvatski proizvod, dio našeg kulturnog i povijesnog naslijeđa, da dolazi od riječi Croata (Hrvat) i da tu činjenicu ne spori nitko na svijetu, naši učenici i djelatnici škole rado su se odazvali obilježavanju toga dana.
Hrvatsko podrijetlo kravate
U vrijeme Tridesetogodišnjeg rata u 17. stoljeću (1618.-1648.), hrvatski vojnici posvuda na glasu kao iznimni ratnici, pristupili su francuskoj kraljevskoj vojsci. Pored vojne vještine odlikovali su se i jednim detaljem. Nosili su rupce omotane oko vrata. Taj rubac zavezan u čvor brzo se proširio i kao modni detalj te preuzima etničko ime: naziv za narod – Cravates (Croates, Hrvati) postaje i naziv za predmet – kravatu.
Hrvatsko podrijetlo kravate, utemeljeno na povijesnim, etnološkim i etimološkim činjenicama, potvrđuju domaći i svjetski znanstveni izvori. Primjerice, francuska monografija Le Grande historie de la cravate (autor Francois Chaille, naklada Flammarion, Pariz 1994.), obrazlaže i izričito potvrđuje hrvatsko podrijetlo kravate. Enciklopedia Britannica uz imenicu cravat navodi kako je nastala od Crabate, Cravate, Croatian i pojavu kravate datira sa 1656. godinom. Talijanska monografija Miss Cravatta, izdana 1996. u Comu, najpoznatijem europskom i svjetskom centru za proizvodnju kravata, pojavu kravate nedvojbeno povezuje uz dolazak hrvatskih konjanika u vrijeme Luja XIV. itd. Pitanje (i ispravan odgovor) o hrvatskom podrijetlu kravate sve češće se postavlja i na TV – kvizovima u Japanu, Turskoj, Njemačkoj, Italiji i drugim zemljama. Slikoviti rupci naših vojnika u Tridesetogodišnjem ratu preuzeti su iz hrvatske pučke nošnje. U hrvatskoj tradicijskoj kulturi ima čak četrdesetak muških i dvadesetak ženskih narodnih nošnji, u Hrvatskoj i drugim krajevima gdje žive Hrvati, koje kao obvezni element imaju čvorovani rubac – kravatu. (Izvor: Tomislav Šola; Academia cravarica)
Srednja škola Vrbovec obilježava 13. i 14.10.2023. Dane Erasmusa (Erasmus Days) prigodnom on line izložbom posvećenom Erasmus+ projektu Školska motiva(k)cija koji je započeo 1.listopada 2022. i traje do 2. siječnja 2024. Dani Erasmusa održavaju se sedmu godinu za redom u cijelom svijetu. Tema ovogodišnjih Dana Erasmusa je Europska godina vještina. Na linkovima na interaktivnoj slici možete vidjeti etape našeg Erasmus+ projekta te sadržaje i ishode provedenih aktivnosti.
Autor teksta: Ivana Marijanović, stručna suradnica pedagoginja
Mentalno zdravlje kao univerzalno ljudsko pravo!
U utorak, 10. listopada 2023. godine po 70. put diljem svijeta obilježit će se Svjetski dan mentalnog zdravlja. Pozivamo sve učenike i djelatnike škole da taj dan stave zelenu vrpcu u znak podrške svim osobama koje pate od različitih psihičkih tegoba i poremećaja. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije procjenjuje se kako u svijetu 25% osoba boluje od različitih mentalnih poremećaja (SZO, 2022). Najčešći poremećaji su anksiozni i depresivni poremećaji i to bez obzira na spol i dob. Većina nas zna koji liječnik specijalist je zadužen za koju vrstu tjelesnih tegoba te će se većina nas u slučaju da nas nešto boli bez problema javiti liječniku. Kad se radi o našem mentalnom zdravlju, nažalost, nije uvijek tako. Mnogi od nas izbjegavaju potražiti adekvatnu pomoć kad se radi o našem mentalnom zdravlju, što zbog srama, što zbog neznanja, a često i jer je u mnogim zemljama pružanje skrbi i pomoći osobama koje pate od mentalnih poremećaja ograničeno ili neadekvatno. Ovogodišnji slogan Svjetskog dana mentalnog zdravlja: Mentalno zdravlje kao univerzalno ljudsko pravo! Dan mentalnog zdravlja podsjeća nas na ključnu ulogu koju mentalno zdravlje igra u našim životima i društvu u cjelini. Zajedno možemo raditi na stvaranju svijeta u kojem se mentalno zdravlje cijeni, štiti i promiče. Važno je da znate da se uvijek možete nekome povjeriti, bilo da se radi o vama bliskim kolegama iz razreda, nastavnicima, roditeljima, a ponajprije u pedagošku službu jer su naša vrata za vas uvijek otvorena.
.jpg)
