Danas se u svijetu obilježava Svjetski dan debljine! Podsjetila nas je na to prof. Marijana Radić kroz tekst koji donosimo.
Pretilost ili debljina je jedan od najvećih javnozdravstvenih problema i izazova današnjeg društva. Debljina je prihvaćena kao važan promjenljiv zdravstveni rizik za kronične bolesti. Debljina kao bolest (E66, MKB X revizija) značajan je rizičan čimbenik za razvoj danas vodećih uzroka pobola i pomora.
U mnogim znanstvenim člancima, u novinama, časopisima, stručnim časopisima koji se bave prevencijom pretilosti može se pročitati kako je debljina, u današnje vrijeme užurbanog i stresnog načina života, sve više prisutna među mladim ljudima i kako je baš porast tjelesne mase izvor mnogih kroničnih nezaraznih bolesti.
Što uzrokuje pretilost?
Najvažniji uzroci pretilosti su kulturološki utjecaji na prehrambene navike i tjelesnu aktivnost. Istraživanja su pokazala da su slatki napitci i voćni sokovi glavni krivci pretilosti u mladih ljudi. Na medijske izazove ( reklame, TV) posebno su podložna djeca. Vrijeme odmora i rada sve se više provodi u mirovanju, jer se ljudi koristeći automobile, gledajući televizijske emisije, igrajući videoigre i radeći sve više za računalom premještaju iz jednog sjedećeg položaja u drugi.
Prema istraživanjima koja su provedena dolazi se do sljedećih podataka (
Opseg problema debljine poprimio je epidemijske razmjere (više od 700 milijuna odraslih osoba s debljinom u svijetu). U Sjedinjenim Američkim Državama 65% stanovnika ima prekomjernu tjelesnu masu, a 31% debljinu. U Europi preko 40% odraslih ima prekomjernu tjelesnu masu, a oko 20% debljinu.U Hrvatskoj debljinu ima 20,37% odraslog stanovništva, 20,14% muškaraca i 20,60% žena, od čega u dobi od 45 do 54 godine 27,85% muškaraca i 32,82% žena.Navedimo samo da u odrasloj populaciji u Hrvatskoj među osobama s pozitivnom anamnezom moždanog udara prekomjernu tjelesnu masu ima 66% muškaraca i 75% žena, među osobama s povišenim krvnim tlakom 78% muškaraca i 74% žena, a među osobama s tipom 2 šećerne bolesti 79% muškaraca i 84% žena.
U Hrvatskoj 35% djece od 8 do 9 godina ima problem s prekomjernom masom , pokazalo je istraživanje Europske inicijative praćenja debljine djece CroCOSi, koje provodi europski ured Svjetske zdravstvene organizacije. To istraživanje daje uvid u prehrambene navike, tjelesnu aktivnost i obilježja ranog razvoja djece (stranica: https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/rezultati-istrazivanje-debljine-djece-u-hrvatskoj-964148).
Svake godine zadnju srijedu u mjesecu veljači osvještavamo svoju okolinu o potrebni smanjivanja vršnjačkog nasilja. Ove godine to je učinila većina razreda naše škole zajedno sa svojim profesoricama Nikolinom Deak Mucko, Andrejom Koščević Fugaj i Anom Nežić. Njihove poruke možete pročitati na interaktivnom plakatu.
Obilježavanje Dana ružičastih majica započelo je u Kanadi kao znak podrške dječaku koji je trpio vršnjačko nasilje u školi zato što je bio odjeven u ružičastu majicu. Njegova je ružičasta majica simbolizirala potporu teško bolesnoj majci. Dan ružičastih majica ove školske godine obilježavamo 24. veljače. Vršnjačko je nasilje isticanje moći agresijom. Definira se kao negativna verbalna ili tjelesna akcija koja ima neprijateljske namjere, uznemiruje žrtvu, ponavlja se tijekom vremena, a zasniva se na nesrazmjernoj moći. Vršnjačkim se nasiljem smatra ako učeniku drugi učenik ili grupa učenika govori ili čini loše ili neugodne stvari. Pogledajte i prilog Danijele Kolarić učenice 3.e razreda o Danu ružičastih majica napravljen pod mentorstvom profesorice Marijane Radić. Budimo jedni od onih koji će danas nositi ružičastu majicu.
Učenici 1. d razreda na satu su razrednika samostalno istraživali zanimljivosti o Valentinovu, tražili citate poznatih osoba i na kraju su sami osmislili kratke i zanimljive pjesme. Prisjetili su se poznatih ljubavnih priča i pripremili listu svojih najdražih ljubavnih pjesama. Uživajte u njihovim radovima!
“Završena je 13,7 milijuna kuna vrijedna energetska obnova Srednje škole Vrbovec. Ugovorena sredstva za obnovu u iznosu od 6,27 milijuna kuna, osigurana su iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok je Zagrebačka županija, osnivač škole, osigurala 7,45 milijuna kuna.
Nakon obnove škola može računati na godišnju uštedu od 396.000 kuna na računu za grijanje, što je ušteda od čak 74% u odnosu na prijašnje stanje. Godišnja ušteda primarne energije iznosit će 63%, dok će se emisija štetnih stakleničkih plinova smanjiti za gotovo 80%. Zgrada će iz energetskog razreda „D“ prijeći u energetski razred „B“, a ono što je najvažnije za učenike i osoblje škole – energetskom je obnovom bitno povećana udobnost boravka u zgradi.
„Srednja škola Vrbovec jedna je od 4 škole koje Zagrebačka županija energetski obnavlja, a čija ukupna vrijednost radova iznosi 62 milijuna kuna. Od toga iz EU fondova smo povukli 27 milijuna kuna dok se za preostalih 35 milijuna pobrinula Županija“ – rekao je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, nadodavši kako je dokumentacija za energetsku obnovu još šest školskih objekata i tri zgrade Doma zdravlja spremna. Novim izgledom objekata u centru Vrbovca zadovoljan je i gradonačelnik Denis Kralj koji je rekao: „Još jedan lijep dan za Vrbovec! Županija je u zadnjih par godina ne samo obnovila ovu Srednju školu nego i Dom zdravlja ovdje u blizini, nekakvih 40 metara odavde“.
Zahvalu Zagrebačkoj županiji uputila je i ravnateljica Srednje škole Vrbovec Mirjana Pušić istaknuvši kako će boravak u energetski obnovljenoj školi biti znato ljepši i ugodniji za 443 učenika, ali i cijeli radni kolektiv.
Energetska obnova Srednje škole Vrbovec odvijala se u sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“, njegova specifična cilja „Smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora“. Obnova je obuhvaćala toplinsku izolaciju vanjskih zidova, ravnog i kosog krova, stropa prema negrijanom tavanu, nadstrešnica, balkona i horizontalnih istaka na pročeljima zgrade. Vanjska drvena stolarija (prozori i balkonska vrata) zamijenjena je učinkovitijom PVC stolarijom, a dosadašnji plinski kotao za grijanje zamijenjen je kondenzacijskom kaskadom i dizalicom topline zrak-voda. Ugrađeni su i dinamički radijatorski ventili s termostatskim glavama. U učionice su postavljeni rekuperatori zraka, koji griju, odnosno hlade svježi zrak. Također, uveden je centralni sustav nadzora i upravljanja te je omogućeno daljinsko očitanje potrošnje energenata”.
Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa obilježava se 2. veljače u svim državama svijeta. Na taj dan 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru donesena je Konvencija o zaštiti vlažnih staništa, koju je do danas potpisalo više od 159 zemalja, među kojima i Hrvatska. Ramsarska Konvencija je sporazum koji čini okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i razumnom iskorištavanju močvara. Među 116 zemalja koje su potpisale Ramsarsku konvenciju nalazi se i Hrvatska, a na Ramsarskom popisu su i naša močvarna područja poput Crne Mlake, Donji tok Neretve, Kopački rit, Lonjsko i Mokro polje. Močvare su veoma važne zbog svojih ekoloških svojstava, funkcija i gospodarskih vrijednosti, a ubrajaju se među najugroženije ekosustave zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernog iskorištavanja njihovih resursa. Podsjetimo se stoga 2. veljače močvara te njihove krajobrazne, ekološke i kulturno-povijesne vrijednosti.
Korištenje Internetom u sebi nosi brojne prednosti poput veće dostupnost sadržaja, informacijama i komunikacijskim kanalima. Međutim, Internet nosi i mnoge rizike i opasnosti kojih nismo uvijek svjesni. Internet kao komunikacijska mreža je zapravo jedna vrsta ‘živog bića’ i ima identična pravila ponašanja kao i u ne-cyber prostoru, izvan skrivenih avatara i mreže. Stoga, vrlo je bitno naučiti kako se sigurno i odgovorno ponašati na Internetu.
Učenici 3b razreda snimili su edukativno informativni video uradak o tome kako se treba ponašati na internetu i društvenim mrežama. Poveznica na video uradak:
