Danas, 22. travnja 2020. godine obilježava se Dan planeta Zemlje. Sve je započelo 1970. godine kada je obilježen prvi Dan planeta Zemlje nakon što je godinu dana ranije John McConnell na konferenciji UNESCO-a predstavio ideju obilježavanja ovoga dana. Prvi Dan planeta Zemlje pokrenuo je niz ključnih akcija koje su rezultirale donošenjem važnih zakona o zaštiti okoliša u SAD-u. Doneseni su dokumenti o čistom zraku, vodi i ugroženim vrstama biljaka i životinja te je osnovana Agencija za zaštitu okoliša. Ubrzo su i ostale države počele usvajati slične zakone i obilježavati ovaj dan.
Kako bi primjereno obilježili 50. obljetnicu planeta Zemlja, naši su učenici s profesoricom Sanjom Lugarić na izbornoj nastavi iz Biologije cijeli tjedan posvetili zaštiti planeta.
Svake godine kada započne korizma osjećamo pomalo nelagodu, grč, poneki čak i odbijanje. „Zašto bih se ja morao nečega odricati?“ Čovjek ne voli ograničenja. Želi biti slobodan i ne voli da mu itko na bilo koji način tu slobodu sputava. No ova korizma nam je svima postala pravi „potres duha“. Nismo mogli ni zamisliti situaciju da u svijetu gdje sve činimo slobodno, sada moramo biti ograničeni, pod kontrolom, poslušni. Često samu poantu korizme krivo shvaćamo i potrebno ju je iznova ponavljati. Ona nas ne ograničava, sputava, niti nam nameće odricanje. Korizma bi nas sve trebala otvoriti dobroti, uočavanju potreba onih potrebitih, Bogu. Tek kada se dogode životne situacije na koje čovjek nema utjecaj, koje on sam ne može kontrolirati, tada svoj pogled upravlja Bogu i zapituje se „Zašto?“. Pa već same okolnosti oko nas, jurnjava života, okrenutost krivim vrijednostima u životu, nude odgovor na to pitanje. Sada kada smo u svojim domovima, okruženi onima koji bi nam zapravo trebali biti fokus u životu i polazana stanica za sve što činimo, uočavamo prave vrijednosti. Pomalo osjećamo i „glad“. Da, glad, za duhovnim. Čovjek oduvijek za tim čezne. Tek kada je i crkva zatvorila svoja vrata čovjeku. Crkva koja prima svakog čovjeka. Ne gledajući ni na koju različitost, već samo čovjeka. Ostajemo zatečeni i želimo sve natrag, jer volimo svoju rutinu sigurnosti i ne volimo da nam ju itko remeti.
Ovaj Veliki tjedan i za nas postaje tjedan muke i patnje u pravom smislu riječi. Muka je i patnja biti ograničen, nemoćan. Muka je čovjeku kada mu konci koje misli da drži u rukama jednostavno kližu i ispadaju iz ruku. Zato Uskrs nudi novu nadu. Približimo mu se u toj nadi. Učinimo sve novo kada nam se za to pruži prva prilika. Ova situacija nas je naučila da čak i oni nestrpljivi mogu ustrajati u strpljivosti, oni netolerantni mogu ustrajati u toleranciji, jer i sami žele istu, da oni koji se boje mogu svoje strahove pobijediti i živjeti hrabro. Itekako smo uočili važnost prijateljstva i blizine drugih ljudi, iako su tu, online i vidljivi. Ova korizma je probudila čovjeka u nama, a Uskrs će ga, vjerujem, ponovno oživjeti.
SRETAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS!
U galeriji pogledajte kakve su prigodne recepte i ideje pripremili učenici 3.e s profesoricom Biljanom Gajski te prikaz križnoga puta i razmatranja učenika profesorice Nikoline Deak-Mucko.
Na današnji dan, 7. travnja obilježavamo Svjetski dan zdravlja. Premda je ovogodišnja tema Pričajmo o depresiji, Svjetska zdravstvena organizacija odlučila je porukom Podržimo medicinske sestre i primalje naglasiti važnost njihova rada i truda te nas podsjetiti na njihov doprinos očuvanju zdravlja svih ljudi, naročito u trenutnoj situaciji. Također, donose savjete kako živjeti zdravo kod kuće pa ih možete pogledati na poveznici.
Naši su učenici u sklopu izvannastavne aktivnosti uz prof. Silviju Gašpar i Marijanu Radić te pomoć knjižničarke Adrijane Levatić pripremili prigodne plakate. Učenici 2.e i 3.e saznali su nešto više o Svjetskom danu zdravlja i depresiji, a teme su povezali sa širenje zarazne bolesti COVID-19. Njihove radove pogledajte u galeriji, a uz njih prilažu zanimljive videozapise o pranju ruku i depresiji.
Učenici 4.a i 4.b na izbornoj su nastavi iz engleskoga jezika kod profesorice Anice Fintić obrađivali poslovice i izreke. Kako su ih učenici slikovito prikazali na hrvatskome i engleskom jeziku, pogledajte na poveznici.
Autizam se danas definira kao organski razvojni defekt mozga koji se očituje teškoćama u društvenim interakcijama i komunikaciji te neuobičajenim ponašanjem. Svjetska je znanost, zahvaljujući pronalascima s područja genetike, neurologije i drugih znanosti mnogo toga spoznala o čimbenicima povezanim s autizmom, ali još nije u potpunosti razjasnila zbog čega nastaje navedeni spektar poremećaja.
Glavna skupština Ujedinjenih naroda odabrala je 2. travnja za obilježavanje Svjetskog dana svjesnosti o autizmu, čime želi skrenuti pozornost na sve veći problem ovoga složenog poremećaja te se želi senzibilizirati hrvatska javnost na potrebu da bude društvo jednakih šansi za sve. Unazad trinaest godina ovaj se dan obilježavao puštanjem plavih balona na središnjim gradskim trgovima, a danas vas pozivamo da zaplavite društvene mreže!
Na poveznici pogledajte poučni video o autizmu ili se opustite uz seriju koja se bavi ovom problematikom.
Mjesec ožujak već je tradicionalno rezerviran za obilježavanje Dana frankofonije u okviru kojih se slavi francuski jezik i kultura diljem svijeta. Ovogodišnji Mjesec frankofonije posvetili smo francuskoj kuhinji, a glavne organizatorice bile su profesorica francuskoga jezika Katarina Kukolja u suradnji s profesoricom Biljanom Gajski.
Profesorica Biljana Gajski na satima kuharstva upoznala je učenike 3.e s francuskom kuhinjom. Učenici su pripremali tri klasika francuske kuhinje: Soupe à l’oignon, Crȇpes Suzette flambées, Tarte au citron.
Kako su jela uspjela našim učenicima, pogledajte u galeriji, a cjelovite recepte pronađite na poveznici.
